Tordirani stup

Španjolska, XVII./XVIII. st.
polikromirano, rezbareno, tokareno drvo, pozlata
vis. 142,7 cm; promjer 24 cm
inv. br. ATM 1701

Bibl.: Ratković-Bukovčan, Bogdanović, Petrinić, Desnica, Šatović, 2015., str. 8-11; 24- 31. Lit.: Bazin, 1964, str. 211/212; Encyclopædia Britannica: Salomónica (datum posjeta: ožujak 2015.); http://www.britannica.com/EBchecked/topic/519604/salomonica (datum posjeta: 22. travnja 2015.); https://www.google.hr/search?q=www.columna+salomonica (datum posjeta: travanj 2015.)

Još pri prvim zahvatima konzervatorsko-restauratorskog postupka na ovom stupu ustanovljeno je da se njegova osnovna konstrukcija sastoji od dvije vrste drva. Na bazi, vegetabilnim rezbarijama stupa i kapitelu otkrivene su tri vrste pozlate u različitim slojevima. Oni nisu kontinuirani ni cjeloviti da bi ih se mogli razdvojiti, pa se nametnula potreba za analizom sloja plave polikromije s marmorizacijom, kojom je oslikan trup. Za analizu anorganskih materijala – pigmenata, primijenjena je XRF analiza, a za organske materijale metoda FT-IR. Pokazalo se da je bojani sloj oslikan na gipsanoj podlozi. Sastav osnovnog sloja svjetloplave polikromije čine kobaltnoplava i olovnobijela, dok je intenzivno plava marmorizacija izvedena smaltom s kobaltovim oksidom. Sve to potvrđuje da je na stupu izvedena masivna rekonstrukcija, koja je osobito primjetna na stražnjoj strani, gdje umetak od novijeg drva po cijeloj visini stupa prikriva i učvršćuje dijelove istrunulog drva koji su ostali u unutrašnjosti trupa.

Nada Bogdanović
viša restauratorica
u Muzeju Mimara

Tijekom konzervatorsko-restauratorskog postupka provedena je sanacija i kemijsko učvršćivanje drva; s površine trupa odstranjen je potamnjeli zaštitni premaz i neadekvatni naknadni preslik s marmorizacijom; ondje gdje je to bilo moguće, uklonjena je najrecentnija mat pozlata kako bi se otkrila kvalitetnija polirana pozlata; vizualna cjelovitost i ujednačivanje forme izvedeno je krednom preparacijom i retušem bojama na vodenoj osnovi. U sklopu ovog postupka nije provedeno potpuno utvrđivanje izvornog stanja umjetnine jer bi to sigurno prouzročilo dekompoziciju, čak i masivnu destrukciju stupa. Stoga je primijenjeno kompromisno restauratorsko rješenje, uz prezentaciju likovnih spoznaja do kojih se došlo restauratorskim istraživanjem i analizama s područja egzaktnih znanosti.

Zatečeno stanje – prednja strana

Baza kapitela – površinska mat pozlata preko starije kvalitetne polirane pozlate
Baza kapitela – treća vrsta pozlate unutar šupljine od čvora u drvu
Dvije vrste drva: profilacija baze starijeg kapitela razlikuje se od dijelova koji su rekonstruirani novim drvom. Takav je postupak primijenjen na glavnini stupa.
Staro drvo u unutrašnjosti stupa u potpunosti je istrulilo
Uzorci plave polikromije i pozlate uzeti su radi analize metodama XRF i FT-IR

Stražnja strana; lijevo: stariji dio drvene baze s kvalitetnom poliranom pozlatom; desno: nova baza izvedena u gipsu, s mat pozlatom

Uklanjanje tamnoga površinskog sloja zajedno s plavim preslikom i bijelom marmorizacijom

Prednja strana nakon nanošenja kredne preparacije – stanje prije retuša
Završni izgled – vizualno ujednačavanje postupkom retuširanja (podložen je osnovni bojani sloj)

Prirodoslovna istraživanja na tordiranom stupu iz Muzeja Mimara (inv. br. ATM 1701) obavljena primjenom metoda analize rendgenske fluorescencije i spektroskopije infracrvenog zračenja

Jedan od prvih koraka konzervatorsko-restauratorskog procesa obuhvaća pravilnu i što potpuniju analizu materijala. U tom segmentu danas je sve važnija primjena modernih znanstvenih metoda, instrumentarija i novih tehnoloških rješenja, a većina aktivnosti usmjerena je na elementnu i kemijsku analizu slikarskog materijala, tj. na određivanje palete boja, pigmenata i veziva kojima se autor određenog djela koristio. U sklopu istraživačkih radova na predmetu Tordirani stup (ATM 1701c) primjenjivani su instrumenti za analizu rendgenske fluorescencije (XRF – engl. X-ray fluorescence analysis) i spektroskopiju infracrvenog zračenja (FT-IR – engl. fourier transform infrared) te optički polarizacijski mikroskop. Cilj istraživanja bila je precizna karakterizacija polikromije, ponajprije plave boje (pigmenti, veziva) i pozlate.

izv. prof. dr. sc. Vladan Desnica,
voditelj Prirodoslovnog laboratorija Akademije likovnih umjetnosti, Zagreb

doc. dr. sc. Domagoj Šatović,
Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti, Zagreb

ZAKLJUČAK

  • Plava boja: analiza XRF upućuje na upotrebu smalta i kobaltnoplave uglavnom miješanih s olovnobijelom. Velik broj primjesa kod smalta rezultat su podrijetla i proizvodnog procesa samog pigmenta, kalijeva stakla obojenoga kobaltovim oksidom. Na primjer, aluminij i željezo ovise o izvoru silicija za izradu stakla, dok kobaltna ruda, zaslužna za boju, često sadržava nikal, bizmut i arsen, katkad u omjerima i većima od udjela kobalta.
  • Pozlata: u sva tri uzorka riječ je o čistom zlatu prevučenom preko crvenog bolusa, no različiti omjeri primjesa i elemenata u tragovima upućuju na različite vrste zlatnih listića, potvrđujući tezu o slojevitosti i naknadnim intervencijama na stupu.
  • Analizom FT-IR utvrđeno je postojanje dvaju veziva životinjskog podrijetla: želatine (U2 i U6) i jesetrina tutkala (U3 i U5).
  • Od lakova, to jest smola, FT-IR-om je utvrđeno da smole četinjača ima samo u uzorku U5a. Vjerojatno je riječ o ostarjelom terpentinu, a ne o pravom laku.
  • Analiza pigmenata FT-IR otkrila je kredu i gips u uzorku U1, uz zastupljenost zemljanog pigmenta i, vjerojatno, smalta. U uzorcima U3 i U4 utvrđeno je postojanje bazičnoga olovova sulfat-karbonata (Pb4SO4(CO3)2(OH)2). Vjerojatno je posrijedi ostarjeli pigment olovnobijele. U uzorcima U1 i U6 otkriven je kobaltov oksid. Vjerojatno je riječ o smalt pigmentu. U svim uzorcima utvrđena je gipsana podloga.
  • Kemijski sastavi interpretiranih materijala i pigmenata te vrijeme njihove upotrebe (ako je relevantno):
    • gips – CaSO4
    • kobaltnoplava – CoO · Al2O3; u uporabi od oko 1804. do danas
    • smalt -SiO2 + K2O (10-21%) + As2O3 + CoO; u uporabi od XV. do XIX. st.
    • olovnobijela – PbCO3/PB(OH)2
    • bolus / crveni oker – pretežno željezni oksid, Fe2O3
Red. brojBroj/ime uzorka i opis mjernog područjaDetekt. elementiInterpretacija rezultata/
komentar		Makro-fotografija područja uzorkovanjaIspitivani uzorakXRF Spektar
2Plava, uzorak U0Fe, Co, Pb, Si, K, Ca, Ni, Zn, As, (S, Cu, Sr, Au, Bi)Smalt, olovnobijela, naneseno preko bolusa i ostataka zlata,
na gipsanoj podlozi
5Plava, uzorak U3Pb, S, CoOlovnobijela, kobaltnoplava,
na gipsanoj podlozi
12Zlato, uzorak U9Au, S, Fe, (K, Ca, Ni, Cu)Zlato, na bolusu
i gipsanoj podlozi

Primjer rezultata dobivenih analizom rendgenske fluorescencije (XRF) na tri različita područja. Na osnovu detektiranih elemenata u uzorku i njihovim relativnim omjerima utvrđeno je da se radi o smaltu odnosno kobaltnoplavom pigmentu te zlatu. U stupcu „Detektirani elementi“ masno su otisnuti elementi detektirani u najvećim koncentracijama i prvenstveno odgovorni za interpretaciju rezultata, obično su navedeni ostali elementi, a u zagradama su navedeni elementi koji su detektirani samo u tragovima. U stupcu “Ispitivani uzorci” prikazane su fotografije nastale za vrijeme mjerenja, slikane mikroskopom s 92x povećanjem koji je integriran u XRF uređaj. Instrument koristi rodijevu anodu za emisiju primarnog zračenja, a mjerni parametri za napon cijevi i struju filamenta iznosili su 35 kV odnosno 0,1 mA. Vrijeme prikupljanja signala iznosilo je 150 s po spektru.

Primjer spektra dobivenog infra-crvenom spektroskopijom FT-IR na uzorku U3 (plava linija). Kroz usporedu sa spektrima iz baze podataka (crna linija) utvrđeno je prisustvo bazičnog olovovog sulfat-karbonata (Pb4SO4(CO3)2(OH)2), označenog u bazi podataka kao „Leadhillite“. Slab intenzitet spektra nije omogućio precizno utvrđivanje veziva u uzorku. Iz dijela spektra može se pretpostaviti da je u uzorku prisutno jesetrino tutkalo.